Jestivo cvijeće

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Koristite li cvijeće kao ukras kolačima, dodatak jelima ili u čajevima i sokovima?

Torta od vanilije ukrašena maćuhicama

Konzumiranje cvijeća je tradicija stara tisućama godina.

U mnogim jelima Bliskog Istoka i Perzije koristile su se latice ruže i naranče. Cvijet trešnje i krizanteme je bio popularan u Japanu. Latice karanfila su bile dio sastava poznatog francuskog likera Chartreuse čiji se recept držao u tajni. Dragoljub koji dolazi iz Perua, postao je popularan u kuhinjama Europe i Sjeverne Amerike.

Sjećam se, još kao dijete sam brala roza cvijet divlje djeteline i iz njezinih cvjetova isisavala slatki sok.  A u doba cvjetanja bagrema, moj je otac od njegovih bijelih mirisnih cvjetova pravio slatke palačinke. Od cvijete bazge već generacije prave sirup, koji nam je u kombinaciji s limunom pravo osvježenje u ljetnim mjesecima, dok moja kuma pravi ukusni medeni sirup od maslačka. Cvijet tikvice je odličan kad je pržen u tempuri, a već spomenuti dragoljub često volim ubaciti u salatu. Hibiskus je odličan za dekoraciju i bojanje napitaka (gin tonika na primjer).

Salata sa cvijetom dragoljuba
Salata sa cvijetom dragoljuba

Određeno cvijeće ima pozitivno djelovanje na zdravlje, pa se koristi u čajevima ili tinkturama kao što su kamilica, kadifa, neven, lipa, valerijana, sljez, lavanda, kadulja…

Za dekoraciju kolača su mi najdraže maćuhice koje uvijek imam u balkonskim posudama, cvjetići lavande i naravno latice ruža. Ruže su veoma ukusne  i lijepe kada se ušećere. Recept: Latice nešpricanih vrtnih ruža operite i osušite. Premažite ih bjelanjkom i uvaljajte u kristal šećer. Ostavite da se osuše i stresite višak šećera s njih. Latice će biti suhe za nekoliko sati.

Sitne maćuhice

Kod branja cvjetova najbitnije je obratiti pozornost na njihovo organsko podrijetlo te ih oprati prije konzumiranja. Najbolje je da koristite cvijeće iz svog vrta jer ste tada najsigurniji. I oprez, nemojte servirati cvijeće alergičnim osobama, i nikada ne koristite nejestivo cvijeće u svrhu ukrasa.

U nastavku donosim popis jestivog i otrovnog cvijeća iz našeg okruženja.

Jestivo cvijeće: artičoka, bosiljak, bergamot, boražina, bazga, cvijeće agruma, cvijet bagrema, cikorija, cvijet jabuke i kruške, cvijet tikvice, češnjak, čubardragoljub, crvena djetelina, dnevni ljiljan, frezija, fuksija, gladiola, geranij, gorušica, hibiskus, jaglac (rani), jorgovan, jasmin, kadulja, karanfil, kamilica, kadifica, korijander, kopar, krizantema, komorač, lavanda, lipa, ljubičica, maslačak, maćuhica, mažuran, menta, majčina dušica, neven, origano, potočarka, ruža, ružmarin, rikula, sljez, suncokret, tratinčica, tulipan, vlasac, vodenika…

Otrovno cijeće: anemone, bunika, bršljan, božićna zvijezda, cvijet rajčice i krumpira, duhan, divlja trešnja, divlji kesten, đurđiuca, filodendron, hortenzija, iris, imela bijela, jesenski mrazovac, kukurijak, kala, kokotić, kukurijek, ljutić, narcis, noćna frajla, oleander, ricinus, rododendron, svilenica, slak, šimšir, ukrasni grašak, zumbul, žuti jasmin…