Danas ima toliko pivskih stilova i izbora craft piva da ime na etiketi naprosto zbunjuje, i često neznamo što da očekujemo dok ne probamo. Sam izraz pivski stilovi je zapravo prilično nov, počinje se koristiti od 1977. kad je Michael James Jackson napisao knjigu „The World Guide To Beer“ u kojoj je napravio kategorizaciju i opisao pivske stilove koji su tada postojali. No do danas se razvilo mnoštvo podgrupa.
Osnovna podjela pivskih stilova započinje podjelom na Ale piva i Lager piva, a razlika je u kvascima tj. načinu fermentacije. Kvasac je osnovni razlog nastanka piva i njime započinje povijest piva. Djelovanjem divljih kvasaca na slad iz žitarica, dolazilo je do fermentacije te nastaje prvo pivo. Kasnije se izdvajaju čiste mikrobne pivske kulture i nastaje Ale kvasac koji se još naziva i kvasac gornjeg vrenja. Vrenje započinje pri temperaturi 10 °C i završava na 25°C, pa se takvo vrenje naziva “toplo vrenje”, a kako kvasac na kraju vrenja ispliva na površinu mladog piva, proizvod se naziva pivom “gornjeg vrenja”.
Lager je kvasac koji je nastao kasnije a naziva se kvasac donjeg vrenja. Pivo tu fermentira na nižim temperaturama i spušta se na dno, a kako prema tradiciju Bavarske Lager pivo odležava, ta piva su u pravilu čišća jer kvasac pojede više šećera u pivu.
Ima pivovara koje i dalje rabe divlje kvasce i plemenite bakterije, odnosno takozvanu otvorenu fermentaciju. To uglavnom rade Belgijanci a najpoznatije njihovo takvo pivo je pšenično pivo Lambic. Često mu dodaju voće, trešnje ili maline a odležava u drvenim bačvama i po nekoliko godina.
Najčešće vrste Ale piva
American Pale Ale
Pivo koje ima uglavnom 5% alkohola, a za proizvodnju koristi američki hmelj kao što je Cascade, Citra i Mosaic.
IPA ili India Pale Ale
To je jače zahmeljeno pivo s većim postotkom alkohola. Nastalo je u doba kad su Britanci brodom prevozili pivo svojim vojnicima u Indiju. Da se pivo ne bi pokvarilo bilo je obogaćeno većom količinom hmelja te je imalo više alkohola.
Brown Ale
Pivo je tamne jantar do tamno smeđe boje, ne sadrži puno hmelja, nije gorko, najčešće ima okus karamele ili čokolade i uglavnom nema puno alkohola. No razlikuju se Američki, Engleski i Belgijski Brown ale i svaki ima drugačije karakteristike. Neki imaju više alkohola ili su gorči dok su drugi slatkasti s niskom razinom alkohola.
Porter
Dosta zahmeljeno pivo, tamne boje koja potječe od prženog neslađenog ječma. Sadržava do 5% alkohola, puno neprevrelog ekstrakta i voćnog je okusa.
Stout
Stout je tamniji i gušći od portera, ima kremastu strukturu i jake okuse. Najčešće se osjeti nota čokolade i kave. Specijalne i pomalo neobične vrste stouta su milk stout i oatmeal stout.
Najčešća Lager piva
Pilsen
Nastalo je u gradu Pilsen u Češkoj pokrajini kao odgovor na loša piva koja su se tada pojavljivala na tržištu. Napravljeno je njemačkom metodom hladnog vrenja, tako nastaje lagano i osvježavajuće pivo, bistre zlatne boje.
Marzen
To je pivo koje se kuha u ožujku da bi odležalo šest mjeseci i bilo spremno za ispijanje u jesen na Oktoberfestu. Do danas je pivo koje se toči na Oktoberfestu doživjelo neke promjene pa mu je zato i boja svjetlija od pravog Märzena.
Bock
Bock je njemačko jako, tamno lager pivo koje u prosjeku ima 7-8% alkohola a služi se isključivo u hladnim danima. Najpoznatija varijacija bock piva je takozvani Doppelbock, koje je dvostruko jače pivo od klasičnog bocka, sa 7-13% alkohola. Osim doppelbocka, postoje Hellerbock ili svijetli bock, weizenbock, bock sa pšeničnim sladom, dunkelbock ili crni bock, pa i eisbock, odnosno ledeni bock.
